субота, 03. фебруар 2018.

Skorašnji nastupi

Prije nekoliko dana sam sa mojim mentorom bio sagovornik Marini Čigoji sa portala Kapital. Naslov teksta je "Republika Srpska će zaduživanje ino-obveznicama skupo platiti". Da nam sljedeće godine pokažu taj tekst a da ne piše ko je šta izjavio ne bismo znali šta je čije. Toliko isto mislimo.
Pojavljivanje na međunarodnom tržištu je dobro zbog sticanja međunarodnog boniteta i kredibiliteta. Međutim, pribavljanje novca u inostranstvu je upitno, jer imidž RS odnosno BiH, osim povremenih političkih nesuglasica, značajno pogoršavaju izvještaji rejting agencija i autoriteta poput "Forbsa", Svjetskog ekonomskog foruma, Svjetske banke i Međunarodne finansijske korporacije. Nisam siguran da bi prva emisija na stranom tržištu omogućila nižu kamatnu stopu od one koja je već ostvarena na ovom tlu. Istakao sam da prema ocjeni agencije Standard & Poor's, BiH ima suvereni kreditni rejting „B sa stabilnim izgledima" koji imaju još Nigerija, Pakistan i Uganda.Prinosi na desetogodišnje obveznice ovih zemalja su 14,8 odsto, 7,9 odsto i 14,2 odsto. S obzirom na metodologiju dodjeljivanja kreditnog rejtinga malo je vjerovatno da bi RS imala drugačiji kreditni rejting od BiH. U skladu sa tim, emisija obveznica po jednocifrenoj kamatnoj stopi predstavljala bi pozitivno iznenađenje. Dodao sam i da je Agencija za ocjenu kreditnog rejtinga "Mudis investors servis" potvrdila Republici Srpskoj kreditni rejting "B3 sa stabilnim izgledima". Ovaj kreditni rejting predstavlja nizak kreditni rejting i označava visok kreditni rizik. Naglasio je i da sama činjenica da zemlja pregovara sa MMF-om o bilo kojem aranžmanu ukazuje na to da situacija u zemlji nije povoljna.
Ipak,  u praksi veliki institucionalni investitori ne posmatraju samo kreditni rejting već i druge pokazatelje, a kao primjer je naveo Grčku koja ima lošiji kreditni rejting od RS i BiH, a nedavno se zadužila po kamatnoj stopi od 5,5 odsto.
Druga vijest je da sam juče dao izjavu za Dnevnik RTRS. Za one koji ne vole da čitaju, prilog u kojem je izjava mogu da pogledaju i ovdje. Tema je bila težnja Kine i Rusije da se naftom trguje u valuti koja nije dolar. Ovo nije nova inicijativa. Kina i Rusija odavno pokušavaju da idu u pravcu pravcu deamerikanizacije. Svaki put pokušavaju da pridobiju nove saveznike na tom putu. Irak je pokušao da prodaje naftu za evro 2000. a Iran najavio 2006. Ovaj pokušaj je svakako dobar zbog konkurencija među valutama koja vodi ka pokušaju demonopolizacije dolara kao valute. Doduše, pokušaj dedolarizacije finansijskih tržišta ne znači da će dolar ubrzo izgubiti poziciju rezervne valute u svijetu. Mada, prateći reakcije na spoljnu politiku SAD, povećane apetite prema zlatu i kriptovalutama i ovo predstavljaja značajan otklon od dolara.